U jogi i Sat Sanatan Dharmi našu planetu zovemo „Majka Zemlja“. Kaže se da imamo dvije majke, majku koja nas je rodila i majku Zemlju. U svim drevnim tradicijama ljudi su imali neizmjerno poštovanje, ljubav i osjećaj dužnosti zaštititi obje majke. U Sat Sanatan Dharmi – istinskoj vezi čovjeka i čitavog Univerzuma, ustroju Univerzuma po kojem sve stvari funkcioniraju od našeg tijela do čitavog Univerzuma, čovjekova dužnost je biti zaštitnik, a ne onaj koji uništava. Sve drevne civilizacije i duhovnost govore isto. Naša dužnost kao čovjeka je zaštititi čitavu kreaciju.
Nemilosrdno uništavanje naše Majke Zemlje je krenulo sa Kalijugom (koja je počela otprilike prije 5125 godina) i sa promjenom svjetonazora da su Zemlja i sva živa bića za našu upotrebu. Te je na kraju došlo do sadašnje situacije i totalne zloupotrebe. U jogi i Sat Sanatan Dharmi jedan od glavnih principa je ahimsa – nenasilje neubijanje, nepovređivanje. Tako da oni koji slijede taj princip su vegetarijanci/vegani.
Kada govorimo o očuvanju planete Zemlje nerijetko prvo pomislimo o stakleničkim plinovima i o ugljičnom dioksidu ali moramo biti svjesni da metan ima puno snažniji utjecaj na efekt staklenika od ugljičnog dioksida. Zatim, CO2 iz atmosfere otklanjaju biljke i na jedan način on je njihova hrana. Tako da se s očuvanjem šuma rješavamo CO2 dok metan nema tako jednostavno rješenje.
Konzumiranjem mesa potiče se uzgoj stoke koja proizvodi enormne količine metana. Potrebne su velike površine za uzgoj hrane za stoku pa dolazi do krčenja šuma radi proizvodnje soje i kukuruza koji sa proizvode sa ogromnom količinom umjetnih gnojiva, pesticida i herbicida. To je idealna formula za samouništenje. Ne želim vam govoriti o statističkim podacima jer to nije naš razlog zašto ne jedemo meso, on je etički. Da bi dobili kilogram mesa životinje trebaju pojesti velike količine biljne hrane. Tako da se i problem gladi u svijetu može jednostavno riješiti prelaskom na vegetarijansku/vegansku prehranu.
Uvijek se postavlja pitanje kako možemo napraviti nešto za našu Majku zemlju u svakodnevnom životu. Postoji nekoliko savjeta:
· Zasadimo drvo
· Prekinimo bar jednu lošu naviku u ovoj godini; od svakodnevne upotrebe plastičnih vrećica do, na primjer, više šetnje i hodanja
· Poštujmo princip ahimse i pređimo na biljnu prehranu
· Podržimo poljoprivredu bez otrova
Prelaskom na vegetarijansku/vegansku prehranu i podržavanjem poljoprivrede bez otrova naše sveukupno psihofizičko zdravlje će biti puno kvalitetnije i biti ćemo sretniji, zdraviji ispunjeniji te svjesniji i na taj način još aktivniji u očuvanju našeg jedinog doma, ne samo za nas već i za generacije koje dolaze.
Podrijetlo Dana Zemlje i što taj dan danas znači
Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 1970. godine u Sjedinjenim Državama, inspiriran razornim izlijevanjem nafte u Santa Barbari u Kaliforniji 1969. godine. Te je godine na konferenciji UNESCO-a u San Franciscu mirovni aktivist John McConnell predložio dan u čast Zemlje
Zašto je Dan planeta Zemlje važan
Utjecaj ljudske aktivnosti na planet ne može se precijeniti. Klimatske promjene, zagađenje, krčenje šuma i uništavanje staništa samo su neki od načina na koje oštećujemo planet. Dan planeta Zemlje podsjetnik je na našu odgovornost da zaštitimo planet za buduće generacije.
Poticanje akcije
Dan planeta Zemlje potiče ljude na djelovanje kako bi zaštitili planet. To je dan kada se pojedinci, zajednice i vlade okupljaju kako bi pronašli rješenja za ekološke izazove.
Izgradnja svijesti
Dan planeta Zemlje prilika je za podizanje svijesti o problemima okoliša i promicanje napora za očuvanje. Obrazovanjem ljudi o utjecaju njihovih postupaka, možemo ih nadahnuti da poduzmu mjere za zaštitu planeta.
Mahamandaleshwar Swami Vivek Puri
