Zimski suncostaj

Zimski solsticij - Zimski suncostaj najduža, najmračnija noć u godini, zapravo je obećanje svjetla i proljeća. Ove godine zimski solsticij je 22. prosinca i označava prvi dan zime, početak hladnoće koju je potrebno izdržati i preživjeti. Na taj dan je običaj, kao i za Divali u zalazak Sunca upaliti uljanicu ili svijeću koja gori do izlaska Sunca.

U drevnoj europskoj tradiciji koja se i danas naziva paganizam (latinski paganus znači seoska čeljad, ruralan, a taj naziv su prvi uveli Rimljani. Tako su nazivali vjernike stare religije zato što se je najdulje očuvala na selu) ovaj se praznik naziva Yule. Usporedivši praznik Yule sa Božićem, naći ćemo nevjerojatan niz podudarnosti kao što su kićenje zimzelena, sijanje pšenice...

 

Iako je danas općepoznato da su svi ti običaji i simboli Božića preuzeti iz raznih drevnijih europskih običaja vezanih upravo za proslavu suncostaja, nismo ni svjesni koliko je slavenskih, staro hrvatskih običaja i naziva tu. Primjerice, sama etimologija naziva Božića: iako se smatra logičnim da je to tek naziv za malog Boga, dakle Isusa, stručnjaci se slažu da je to slavensko naslijeđe: Božićem su nazivali maleno, tek rođeno Sunce.

 

Badnjak ili badanj je naš naziv za drvo koje se palilo diljem Europe u noći zimskog solsticija da bi se kroz energiju i svjetlost vatre prizvala vatrena sila za još slabašnog Božića. Badanj se palio u krjesovima kao simbol pročišćavajuće uzdižuće svjetlosti.

                                                                                                                     

U Sat Sanatan Dharmi kao i u Paganizmu uvijek gledamo ovaj univerzum kao spoj Boga i Božanske Majke. U Sat Sanatan Dharmi to je  Šiva i Šakti (Svijest i energija, materija). Kao što se rađa novo Sunce (Bog) na zimski suncostaj tako se regenerira i Božica. Ona iz aspekta starice koja umire (priroda koja umire zimi) regenerira se (proljeće) u mladu djevojku.
 Tri su biljke simbolički snažno povezane s adventom: imela, božikovina i, naravno, jelka.

Imela danas simbolizira mir, pomirenje i sreću. Ovo seže u davne keltske običaje: kad bi se neprijatelji susreli pod imelom, objavljivali su primirje do sljedećeg dana. Zato se ona do danas stavlja iznad kućnog praga, a izmjena poljubaca pod njome je označavala prijateljsko i dobronamjerno raspoloženje. Paganska upotreba imele u doba oko solsticija bijaše vrlo raširena pa ju je Crkva zabranila. Umjesto nje je predložila zimzelenu božikovinu čiji šiljasti listovi podsjećaju na Kristovu krunu, a crvene bobice na kapi krvi. Božićno drvce također ima pretkršćanske korijene širom svijeta, tako se na primjer u Indiji od drevnih vremena pa sve do danas za praznik Divalija pale male uljanice na ornamentalnom željeznom drvcu. U kršćanske običaje je uvedeno tek u 16.stoljeću u Njemačkoj od kuda se postupno među kršćanima taj običaj širio Europom. Legende o božićnom drvcu su nebrojene. Drevna simbolika zimzelenog drveća leži u činjenici da ona žive i u tom periodu bez svjetlosti, kao simbol života. Najpoznatiji stari naziv tog blagdana je i danas poznat u engleskom jeziku kao Yule. Ta anglosaksonska riječ označava 'kolo' ili 'kotač', čija simbolika neprekinutog kruga rođenja, smrti i preporoda se ocrtavala u svim važnijim godišnjim ritualima. Adventski vijenac ima četiri svijeće u „kolu“ što predstavlja  dva ekvinocija i dva solsticija kao promjene unutar životnog kruga. Tako i u vedskoj tradiciji postoje četiri perioda u krugu života (četiri ašrama).

 Staroslavenski naziv za taj dan - Koljada - po nekima također potječe iz riječi 'kolo'. U nekim su slavenskim krajevima postojale procesije koje bi pratilo dijete na konju, kao simbol novorođenog Sunca i nosio se sunčev znak koji se zapaljen vrtio. Taj je simbol kasnije u narodu lako zamijenjen zvijezdom.

I u današnje vrijeme u različitim kulturama i religijama vrijeme solsticija poklapa se s važnijim blagdanima koji su u svojim običajima preuzeli niz detalja iz drevnih praznika: kod Indijanaca to je praznik Chumash, u Iranu Yalda, u Kini to je Dong Zhi, odnosno dolazak zime, kod Židova Hanukkah, festival svjetla, a u kršćanstvu blagdan Božića. Svi običaji vezani uz ovaj period u svim kulturama diljem svijeta, i oni drevni, i ovi novijih slave dolazak na svijet nečega čemu je sudbina izmijeniti svijet na bolje.

Šarad Navaratri 13.10 do 22.10. 2015

Navaratri u prijevodu doslovno znači devet noći.

Ovaj se festival slavi dva puta godišnje, proljetni – Ram Navaratri kada se desetog dana slavi rođendan Gospoda Rame i drugi  jesenski – Šarad Navaratri kad se slavi Božanska majka Durga i završava sa  Viđaja Dašami .

Na deseti dan Dasara ili Viđajadašami slavi se pobjeda Božice Durge nad demonom Mahišasurom koji je imao oblik polu bivol polu čovjek. Tu Bivol simbolizira egoizam, a njegova vojska su sve osobine proizašle iz egoizma. Božanska majka Šakti, Durga je uništavateljica svog zla i bolesti - ona koja otklanja patnju.

Na Viđajadašami je i Gospod Rama pobijedio Ravanu. To je jedan od povoljnih dana u Hindu godini kada djeca počinju sa usvajanjem novih vještina.
Dvadeset dana nakon toga je Divali, kada se Gospod Rama vratio u Ajodju.

Navaratri se dijeli na tri dijela po tri dana. Prva tri dana posvećena su Božici Durgi koja uništava svu našu nečistoću i nedostatke. Slijedeća tri dana posvećena su Božici Lakšmi, aspektu Božanske majke kao davateljici spiritualnog blagostanja. Zadnja tri dana posvećena su štovanju Božice Sarasvati, aspekta Božanske majke kao božice mudrosti. Za potpun uspjeh u životu, trebamo blagoslov sva tri aspekta Božanske majke. U Indiji se tradicionalno proslavlja Navaratri tako da se prva tri dana na oltar stavlja slika Durge, druga tri dana slika Lakšmi i zadnja tri dana slika Sarasvati. Tih se dana posti (mlijeko i voće) moli Božanskoj majci u sva tri njena aspekta.

 

 

Tithi - lunarni dan

 

U Hindu kalendaru lunarni dan se naziva Tithi ili Thithi. Prema tome se slave brojni festivali. Lunarni kalendar je baziran na rotaciji Mjeseca oko Zemlje i ima 30 dana - Tithia

U prosjeku lunarni mjesec traje  29 ½ dana, a  lunarna godina ima 12 mjeseci što je otprilike 354 dana (29,5x12) to čini godinu kraću od solarne za otprilike 11 dana. Zbog toga se svake 2,5 godine  dodaje jedan mjesec Adhik mas (adhik znači dodani, a mas znači mjesec). Taj princip dodavanja jednog mjeseca svake 2,5 godine  je isti kao i na zapadu (Blue Moon – Plavi mjesec).

Razlika između zapadnog – solarnog kalendara i istočnog – lunarnog je još jedna. Po zapadnom računanju vremena dan počinje u ponoć  i traje 24 sata. Po lunarnom kalendaru dan počinje sa izlaskom sunca. To je različito od Židovskog gdje dan počinje sa zalaskom sunca.

Dan u hindu kalendaru zove se Var i isto kao i zapadni ima sedam Vara i svaki dan je povezan sa određenom planetom i Božanstvom

SOMAVAR	ponedjeljak	Mjesec	Sri Šiva
MANGALVAR	utorak	Mars	Sri Hanuman
BUDHAVAR	srijeda	Merkur	Sri Ganeš
GURUVAR	četvrtak	Jupiter	Sri Guru
ŠUKRAVAR	petak	Venera	Sri Durga
ŠANIVAR	subota	Saturn	Sri Šani
RAVIVAR	nedjelja	Sunce	Sri Surjanarajan

                                                                                                                 
Prema Indijskom lunarnom kalendaru mjesec se dijeli na dva dijela: rast mjeseca od dana prije mladog mjeseca amavašje do punog purnime zove se ŠUKLA PAKŠA, padanje mjeseca od purnime do amavašje je tamna polovica KRIŠNA PAKŠA. Obje polovice imaju po 15 lunarnih dana.

Pregled tithi do Navaratrija

                    Krišna Pakša

Navami 9.dan	Start Time : Mon, 05/10/15, 11:15 AM End Time : Tue, 06/10/15, 12:07 PM
Dasami 10.dan	Start Time : Tue, 06/10/15, 12:07 PM End Time : Wed, 07/10/15, 01:39 PM
Ekadasi 11.dan	Start Time : Wed, 07/10/15, 01:39 PM End Time : Thu, 08/10/15, 03:43 PM
Dvadasi 12.dan	Start Time : Thu, 08/10/15, 03:43 PM End Time : Fri, 09/10/15, 06:09 PM
Trayodasi 13.dan	Start Time : Fri, 09/10/15, 06:09 PM End Time : Sat, 10/10/15, 08:47 PM
Chaturdasi 14.dan	Start Time : Sat, 10/10/15, 08:47 PM End Time : Sun, 11/10/15, 11:28 PM
Amavasya 15.dan	Start Time : Sun, 11/10/15, 11:28 PM End Time : Tue, 13/10/15, 02:05 AM Šukla Pakša
Pratipat 1.dan	Start Time : Tue, 13/10/15, 02:05 AM End Time : Wed, 14/10/15, 04:31 AM
	13.10. Uto, početak Navaratrija

 

Pitru Pakša पितृ पक्ष ili Šrādh 28. 9. – 12. 10 2015

Obilježava se u mjesecu Ašvin (rujan-listopad) u periodu Krišna pakša 15 dana opadanja mjeseca od punog do amavašje. Period koji je posvećen  našim predcima. To je sjećanje, zahvala za sve ono što su dali sadašnjoj generaciji. Sve što imamo i sve što znamo naslijedili smo od prošlih generacija, naših predaka. To je način na koji im kažemo da su i dalje važan dio naše familije i da postoje u našim sjećanjima. Prema Vedama naši predci nisu samo oni sa kojima smo familijarno vezani već su to svi koji su utjecali na naš uspjeh. naši mentori, učitelji, prijatelji i uzori u životu koji su nam pomogli u razvoju.

Legenda o Pitra pakši - Priča o Karni iz Mahabharate

Prema epu Mahabharati, kada je Karna umro, njegova duša je završila u nebu. Tamo mu je bilo servirano umjesto jela zlato i srebro. Nakon nekog vremena potužio se Indri, kako umjesto jela dobiva stalno nakit i drago kamenje. Indra mu je rekao kako je on za života donirao samo zlato i srebro siromašnima ali nikad nije donirao pravu hranu prosjacima ni predcima. Karna  je rekao kako za života nikad nije bio svjestan predaka. Indra mu je dao 15 dana da da se vrati na zemlju i donira hranu u ime predaka, siromašnima i na taj način ispravi ovu pogrešku. Karna se vratio i obavio je ritual Šrādh ili Tarpan za mir duša svojih predaka.

Kako izvesti Šrādh ritual?

On se izvodi u periodu Pitru Pakša 15 lunarnih dana. Tada se priprema isključivo vegetarijanska hrana i donira se siromašnim ljudima. Hrane se  ptice i ostale životinje. Važno je napomenuti da radimo niškām karmu – nesebična djela u ime naših predaka

·        kuha se Khīr, puding od riže.

·        molitva za naše pretke

·        hrane se životinje

·        sadimo drveće koje donosi plodove za životinje i putnike

·        nikada se ne žrtvuje životinje, alkohol

Prvi dan jeseni - 23. 9.

 

Jesenski ekvinocij

 

Sat sanatan dharma je veza čovjeka i prirode. Promatrajući četiri godišnja doba, četiri juge, rišiji su zaključili da i u našem životu postoje ta četiri godišnja doba. Nazvali su ih četiri Ašrama:

·         Brahmačarja ašram = učenički život (proljeće)- do 25 godina. Do tog doba čovjek  bi trebao završi školu i steći neko zvanje, njegova prva obaveza bi trebala biti učenje, studiranje. Sva energija i koncentracija trebala bi se usmjeriti na studij, to znači, svjetovna zadovoljstva u tom životnom razdoblju trebalo bi izbjegavati.

·         Grihastha ašram = obiteljski život (ljeto) - do 50-e godine. U tom periodu života trebalo bi usmjeriti pažnju na porodični život, život onoga koji se brine o porodici i društvu. U tom periodu treba ispunjavati društvene obveze, npr. briga za familiju, siromašne, ispunjenje vjerskih dužnosti, pravila gostoprimstva itd.

·         Vanaprastha ašram =povlačenje iz aktivnog života (jesen)- do 75-te godine života. Ako su djeca odrasla i samostalna, roditelj se treba postupno povući iz aktivnog života, a odgovornost predati djeci. Tada skupljamo plodove svoga rada, dajemo savjete i to je period kada smo bake i djed.

·         Sannjas ašram = odricanje od svijeta (zima). Od 75-e godine života nadalje. Taj period života treba biti posvećen duhovnom ostvarenju i meditaciji. Povlačenje u ašram.

Jesenski ekvinocij – Vanaprastha ašram je dan kad su dan i noć jednaki i traju po 12 sati ali nakon toga dani postaju kraći, a noći duže. Zima još nije počela (starost) može se reći da smo u zrelom periodu života, Sunce je još prisutno imamo snagu i skupljamo plodove našeg života. To je najplodniji period godine, a takav bi trebao biti i naš život. Postoji stres u prirodi, dolazi do promjene, pripreme za zimu. U našem tijelu također dolazi do bure hormona ali ako to razumijemo i prihvatimo to je predivan dio života.

Mantra mira

21. Rujan - Međunarodni dan mira

 

Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom prekida neprijateljstava.

U Sat sanatan dharmi svako jutro započinjemo sa mantrom mira Šanti Path. Tako smo i danas obilježili Međunarodni dan mira tom mantrom.

 

 

ॐ द्यौ: शान्ति रन्तरिक्षँ शान्ति:

पृथिवी शान्ति राप: शान्तिरोषधय: शान्ति:।

वनस्पतय: शान्ति र्विश्वे देवा: शान्ति र्ब्रह्म शान्ति:

सर्वँ शान्ति: शान्तिरेव शान्ति: सा मा शान्तिरेधि॥

ॐ शान्ति: शान्ति: शान्ति:॥

=यजुर्वेद ३६:१७

 

Om djauḥ śāntir antarikšaṁ śāntiḥ

pṛthivī śāntir āpaḥ śāntir ošadhajaḥ śāntiḥ

vanaspatayaḥ śāntir viśvedevāḥ śāntir brahma śāntiḥ

sarvaṁ śāntiḥ śāntir eva śāntiḥ

sā mā śāntir edhi

Om śāntiḥ, śāntiḥ, śāntiḥ

                                              Jađurveda 36:17

 

OM neka bude mir u univerzumu, neka bude mir u atmosferi,

neka bude mir na Zemlji, neka bude mir u vodama,

neka bude mir u biljkama, neka bude mir u vegetaciji,

neka bude mir u elementima, božanski mir,

neka suda bude  mir, mir, samo mir

neka bude mir u mom umu i srcu.

Om mir, mir, mir

 

 

 

Ganeš Čaturthi

Rođendan Sri Ganešđija

Ganeš Čaturthi se slavi četvrtog dana svijetle polovice mjeseca Bhadrapad (kolovoz-rujan) ove godine to pada 17. rujna - to je rođendan Sri Ganešđija veliki blagdan koji se slavi širom svijeta. Široka je lepeza običaja i načina slavljenja, no kao i za svaki praznik štuje se božanstvo kojem je posvećen taj dan uz molitve, meditacije, puđe, specijalan prašad, cvijeće i satsang. Sri Ganeša je sin Gospoda Šive i Parvati, jedan od najpoznatijih i najomiljenijih među svim Bogovima on je Gospod uspjeha i onaj koji uklanja sve prepreke. Sri Ganeša je zaštitnik obrazovanja, znanja, mudrosti i bogatstva. Ako se Sri Ganeši sa ljubavlju moli prije bilo kakvog početka, njegov će blagoslov ukloniti sve prepreke na putu i donijeti blagostanje i sreću. Za duhovne tragaoce koji ga štuju sa povjerenjem i predanošću on uklanja sve prepreke na duhovnom putu. Sri Ganešina slonovska glava označava mudrost, a njegova surla predstavlja OM. Postoji više varijanti i prikaza što Ganeša drži u rukama. Najčešće u ruci drži štap (ankuš – štap koji koriste voditelji slonova) s kojim tjera čovječanstvo naprijed na putu prema vječnom. Ankuš isto tako predstavlja oruđe s kojim se naš um drži pod kontrolom. Sjekira u njegovoj ruci siječe sve prepreke na putu, a omčom Ganeša nježno hvata i zadržava na ispravnom putu one koji krenu stranputicom. Štoviše, makar je Gospod Ganeša poznat kao onaj koji uklanja prepreke, on stvara prepreke na put bhakte koji skrenu sa puta koji ih vodi od cilja. Slomljena kljova koju ponekad drži poput olovke u ruci je simbol žrtve koju je učinio za pisanje Mahabharate. Ganeša nije htio prekinuti Maharišija Ved Vjasu u njegovom recitiranju Mahabharate kad mu je puknula olovka s kojom je zapisivao što je riši govorio, pa je otkinuo komad svoje kljove i nastavio pisati. Mala (brojanica) sugerira da potraga za znanjem i prosvjetljenjem treba biti kontinuirana i neprekidna, a slatkiši (ladu) ukazuju na to da je cilj svega otkriti slatkoću atme. Njegovo prijevozno sredstvo je miš, što predstavlja savladavanje ega kako bi mudrost (Ganeša) napredovala. Osim toga miš predstavlja propadanje na jedva vidljiv način (sitno nevidljivo grickanje) koje Ganeša također drži pod kontrolom. Postoji velik broj priča o Sri Ganešu, gotovo sve skrivaju dublje simboličko značenje i poduku o životu, duhovnosti i dharmi pa ih treba čitati sa pažnjom. 

 

Ganeša i Čandradev

Jednom je Ganeša, na svoj rođendan – Ganeš Čaturthi, nakon što je primio od svojih posvećenika ogromnu količinu prašada koji nije mogao odbiti jer Bog ne može odbiti ono što mu bhakta s ljubavlju ponudi, odlučio krenuti u šetnju. Kako bi olakšao težinu u trbuhu i probavio slatkiše, zajahao je svoga miša. Bila je to prekrasna noć sjajnog mjeseca. Odjednom se niotkuda pojavila zmija, uplašila je miša koji je poskočio i zbacio sa sebe Ganeša. Ganešin trbuh pun slatkiša je tako udario o zemlju da je prsnuo i sve su se slastice razletile uokolo. Sri Ganeša se nije ljutio na zmiju nego ju je uzeo i stavio oko pojasa kao remen da zadrži njegov trbuh zatvorenim. Zajahao je ponovno miša i nastavio put. Čandradev - Mjesec, je vidio čitavu zgodu i grohotom se nepristojno nasmijao. Ganeša se razljutio na takvo ponašanje, raspolovio mjesec na pola i prokleo ga da će svatko tko na taj dan pogleda u njega imati lošu sreću. Čandradev je zamolio Sri Ganešđija da bude milostiv, no kako se kletva nikada ne može potpuno poništiti, Ganeša ju je smanjio na taj način da mjesec svakih 15 dana raste i opada te je samo kratko vrijeme potpun. To objašnjava mjesečeve mijene, a običaj da se na dan Ganeš Čaturthi ne gleda mjesec je ostao do danas.

Današnji program na Sanatan Dharma Radiju posvečen je Sri Ganešiđiju

http://hvzh.fastcast4u.com/ 
http://eu4.fastcast4u.com:2199/start/hvzh/